kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Subota, 14 Lipanj 2014 15:47

Hipp najavio ulaganje u Ljubuški i dolinu Neretve - spreman graditi tvornicu za preradu voća i povrća

Autor: Marija Brnić, Božica Babić | Poslovni dnevnik Autor: Marija Brnić, Božica Babić | Poslovni dnevnik

Problem poljoprivrednih proizvođača iz doline Neretve s plasmanom voća i povrća bit će uskoro prošlost.Najavljuje to poduzetnik Ante Zloić, jedan od članova Konzorcija Neretva, koji zagovara dugoročni i kompleksni projekt BEPO.

 

Projekt je ovih dana prezentiran i raspravljan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u suradnji s partnerima iz susjedne BiH, a iako ga se komentira ocjenom da je "dobar, ali na dugom štapu", Zloić najavljuje da se već u drugom dijelu ove godine kreće s pokretanjem jednog od ključnih sektorskih dijelova projekta. Riječ je o ekoindustrijskom parku u južnom dijelu koridora, a u njemu bi važnu ulogu kao investitor trebala imati i bavarska grupacija HiPP, globalno prepoznatljiva po proizvodnji visoko kvalitetne dječje kašaste hrane i sokova.

Tvrtka HiPP, u vlasništvu njemačkog poduzetnika Clausa Hippa s tradicijom obiteljskog biznisa starog više od stoljeća, u Hrvatskoj posluje od 2001. nakon što je preuzela tvrtku Vivera čiji su proizvodni pogoni smješteni na području Gline. Zloić ne iznosi detalje ulaganja koje će ići u više faza u okviru parka, tek da će prvi zahvat biti gradnja pogona za preradu voća, povrća i školjkaša s neretvanskog područja, a osim tri susjedne općine koje povezuju prostori poslovnih zona - "Nova Sela" u Kuli Norinska i "Pozla gora" u općini Pojezerje, te "Zvirići" s područja Ljubuški u BiH, dodaje kako je velik broj zainteresiranih ulagača, domaćih i inozemnih, koji će sudjelovati u projektu. U tijeku je, kaže, osnivanje komanditnog društva svih partnera, a sam prvi pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda u funkciju bi, prema procjenama, mogao biti stavljen za dvanaest mjeseci. Ograničavajući faktor za realizaciju gradnje pogona nisu, pak, prostorni planovi, nego, dodaje Zloić, manjkava infrastruktura za vodu, zbrinjavanje otpada i odvodnju na navedenom teritoriju.

U ovom trenutku Konzorcij Neretva raspolaže s dobro snimljenim kapacitetima i potencijalima proizvodnje u plodnom neretvanskom kraju, a zainteresiranih za suradnju i među obitelsjkim poljoprivrednim gospodarstvima na cijelom prostoru doline Neretve, tvrde, već sada ne manjka. Ono što je godinama bila velika boljka brojnih poljoprivrednika tog područja, koje mnogi imenuju i kao hrvatsku Kaliforniju, bio je nesiguran plasman osjetljivih poljoprivrednih proizvoda, posebice lisnatog povrća. Uskoro bi ta noćna mora mogla otići u zaborav. Do 2030. godine, procjene su svjetskih analitičara koji se bave prehrambenim sektorom, potrošnja hrane na globalnoj razini udvostručit će se. Dolina Neretve u tom izazovu svakako može i mora tražiti prostor za svoju poljoprivredu.Naime, čak dvije trećine stanovništva živi od poljoprivrede, riječ je o čak 3500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.


Neretvanska mandarina najpoznatiji je proizvodni brend i zaštitni znak tog područja za koji je nedavno izborena i zaštita zemljopisnog podrijetla, a uspješno se izvozi u Veliku Britaniju, Rusiju te Njemačku. Uzgaja se na 1354 hektara i ove jeseni očekuje se povijesno rekordan urod od oko 100 tisuća tona. Na više od 1000 hektara uzgaka se raznovrsno povrće, što je nedvojbeno i motiviralo tvrtku HiPP da pogled baci na dolinu Neretve, budući da je na tom području za pojedine povrtlarske kulture moguće unutar kalendarske godine imati i dvije sjetve. Sve više se podižu nasadi maslina i vinograda i to mahom sadnjom autohtonih sorti, one dosežu čak 92 posto. Usto, značajan dio poljoprivrednih gospodarstava počeo se usmjeravati i u ekološku proizvodnju povrća i voća. Tom je području jedini problem nedostatak skladišnih i rashladnih kapaciteta te prerađivačkih kapaciteta.

Stoga je pripravnost vlasnika HiPP-a da investira u preradu voća i povrća među Neretljanima dočekana iznimno pozitivno, pripravni su na suradnju iz koje će nastati projekt dugoročne održive proizvodnje uz novo zapošljavanje.Uz poljoprivredu dolina Neretve je i izvan hrvatskih granica prepoznatljiva po tome što se na tom području nalazi posljednje močvarno stanište na cijelom Mediteranu. Stoga i stanovnici i lokalna samouprava ulažu napore da Baćinska jezera zaštite kao park prirode koji će doprinijeti daljnjem turističkom razvoju. Zbog ovih planova o poljoprivredi i turizmu, upozoravaju, ne žele u svom 'dvorištu' giganta od termoelektrane na ugljen. Projekt BEPO u daljnjoj fazi na tom području predviđa i gradnju energetskih postrojenja ali, onih koji poštuju 'zelene' kriterije.

Pročitano 2789 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering