kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Srijeda, 16 Srpanj 2014 17:41

Stranci u potrazi za hercegovačkim žutim zlatom

Autor: Kristina Spajić-Perić | republikainfo.com Autor: Kristina Spajić-Perić | republikainfo.com

Hercegovačko smilje, u narodu “cmilje” nahranilo je ove godine stotine gladnih obitelji. Nema tko ga ne bere, a pravo loto je pronaći i jednu cvjetnu grančicu u njegovim staništima.


Otkupna cijena od 2,70 i 3 marke za kilogram sirovog smilja, veliki je stimulans mahom nezaposlenom stanovništvu u Hercegovini, a sve što narod ubere otkupljuje poduzeće Roing iz Ljubuškog.

Roing na terenu ima preko 200 berača samoniklog smilja. Kamionom se dolazi do njihovih domova, gdje se smilje preuzima, vaga i plaća.

A dobru otkupnu cijenu jamči dobra potražnja. Amerikanci i Europljani otkupljuju gotovo sve Roingovo eterično ulje od smilja. „Biljka vječne mladosti“, kako zovu smilje, pravi je hit u inozemstvu.

 
Stipe Jukić, koji je s Nikolom Rozićem, prije dvadesetak godina utemeljio poduzeće Roing, ističe da im je sada smilje temeljna djelatnost, što ranije nije bio slučaj.

Roing se bavio i proizvodnjom začina, te eteričnih ulja drugog aromatičnog bilja(kadulje, vrijeska, lavande...), no sajmovi u Europi su pokazali upravo da je smilje hit.

Utvrdilo se to na brojnim mjestima u inozemstvu, pa i na sajmu organske hrane Biofach u Nürnbergu, priča Jukić dodavši da oni nisu ni morali tražiti kupce za eterično ulje od smilja, već su kupci pronašli njih.

Jukić i Rozić potom su krenuli s malom destilerijom, u kojoj su vršili eksperiment sa smiljem. Prerađivali su vlastito smilje i bočicu po bočicu analizirali.

Konačni rezultat bio je izvanredan, a ulje koje su dobili vrhunske kvalitete. Tako su i krenuli u izgradnju velikih destilerija. Sada ih ima 6, a dnevno mogu preraditi desetak tona smilja.

Od jedne tone smilje, dobije se oko kilogram i pol dragocjenog ulja, objašnjava nam Stipe Jukić, dodavši da  većina  proizvoda Roing plasira na američko tržište, a ostatak u EU.

Amerikanci od smilja dalje prave skupocjene kozmetičke proizvode – kreme, parfeme, ali i lijekove(otkriveno je da smilje liječi jetru i pluća). Roingu su osigurali  FDA dozvolu za izvoz eteričnog smilja, a prilikom obilaska plantaža bili su i više nego zadovoljni.



Kako je potražnja za smiljem velika, a u prirodi ga nema dovoljno, krenulo se u plantažnu sadnju.

Za sada su smiljem zasadili 10 hektara(sto dunuma), a plan je da se ove godine zasadi 16 hektara, a u budućnosti 50-tak hektara, ukoliko im država olakša put do zemljišta.

Tek s toliko zasađenog smilja i onog koje se otkupi, Roing bi donekle mogao zadovoljiti potrebe.

Smilje traži kamen i škrtu hercegovačku crvenicu što sadnju, odnosno pripremu zemljišta čini izuzetno skupom.

Plantažiranje se mora obavljati na terenu na kojem smilje inače raste, što je garancija dobre kvalitete.

“Plantaže na mjestima na kojima ranije nije bilo smilja su upitne. To smilje treba ispitati”, pojašnjava Jukić objasnivši kako se priprema zamljište za sadnju.

Naime, prvo se rovokopačima vadi nisko raslinje, da bi se pristupilo ravnanju i drobljenju kamena. Obrada zemljišta za sadnju smilja po hektaru košta 15-20 tisuća maraka, no kada se uradi kako treba smilje vrati ulog, priča Jukić koji je uz Rozića pionir plantažne sadnje smilja u Hercegovini.

Plantažnom sadnjom smilje ne gubi na kvaliteti, tvrdi Jukić, no ako su ispunjeni bitni preduvijeti – da je smilje “na svom terenu”, da je zasađeno u mješavini kamena i crvenice, te da nije tretirano nikakvim pripravcima. Uz sve to, poželjno je i da nije u blizini prometnica.

Vršena su i ispitivanja, na temelju kojih je zaključeno da je dobro podneblje za cmilje cijela Hercegovina, ali posebno općina Stolac. Belgijci su uzimali uzorke zemljišta od Stoca do Posušja, te javili kako su stolačke Dubrave najpogodnije.

Stoga su u tijeku pregovori sa stolačkim načelnikom Stjepanom Boškovićem, od kojeg traže općinsko zemljište pod koncesiju.


Raste svugdje, no jedino naše dobro


Neki su nosili smilje i sadili ga u Slavoniji, pa čak i u Zagrebu. Ono naraste, ali potrebnih komponenti nema i ne zadovoljava kvalitetom.

A krška Hercegovina i Dalmacija daju najbolje smilje.

Nešto malo smilja ima i Crna Gora, te Korzika. Međutim, hercegovačko smilje je daleko iznad onog s Korzike, te se jedno i drugo miješa, da bi korzičko dobilo na kvaliteti.

Istraživanja su pokazala da je hercegovačko aromatično bilje, pa i smilje, kvalitetnije od onog u Provansi. I Jukić potvrđuje da je to istina. Naime, pojednostavljeno rečenije, provansalsko smilje je mirišljavije, no hercegovačko kvalitetnije po drugim bitnim komponentama.

Zakonska neuređenost


Inače, u Roingu se žale na zakonsku neuređenost pitanja branja ljekovitog i aromatičnog bilja u Federaciji. Poručuju da nekontrolirana berba uništava kultere, no ističu da se na tom području malo radi.
Svojim beračima uvijek savjetuju da ostavljaju određene grmove smilja neubranima, kako bi ostalo potrebno sjeme, što jamči opstanak smilja u prirodi.

Pročitano 5177 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering