kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Subota, 17 Siječanj 2015 21:33

BiH zaštitila ljubuški rani krumpir i hercegovački med

Autor: FENA Autor: FENA

Oznakom geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini zaštićeno je osam proizvoda. Ta oznaka ne štiti proizvod, nego znak kojim se označava proizvod. Njome su zaštičeni i proizvođač i kupac od eventualnih pokušaja prijevara ili lažiranja određene robe.  


Oznakom geografskog porijekla u Bosni i Hercegovini zaštićeno je osam proizvoda i ta oznaka im osigurava veći stupanj konkurentnosti i prepoznatljivost na tržištu.

 

Prva dva zaštićena proizvoda bila su gračaničko keranje i cazinski kestenov med, a u prošloj godini u registar su upisani ljubuški rani krumpir, sarajevski filigrani, sarajevski zlatari, sarajevski savat te hercegovački med i kreševsko potkovano jaje.

 

Geografska oznaka identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorija određene zemlje, regije ili lokaliteta s tog teritorija, gdje se određena kvaliteta, reputacija ili druge karakteristike robe bitno mogu pripisati njezinom geografskom porijeklu.

Ponajveći šipovački krumpiraš Mijo Bebek "Strašni" čiji krumpir najranije dospjeva

 

Iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, institucije koja je nadležna za provođenje upravnog postupka za stjecanje oznaka, FENA-i su kazali da se oznaka geografskog porijekla upotrebljava za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti.

 

Ta oznaka, pojašnjavaju, ne štiti proizvod, nego znak kojim se označava proizvod. Njome su zaštičeni i proizvođač i kupac od eventualnih pokušaja prijevara ili lažiranja određene robe.

 

Predsjednik Udruženja pčelara ''Kesten'' iz Cazina Hazim Hodžić kaže da je Udruženja vlasnik oznake od 2010. godine, a da je doprinijela tome da je cazinski med prepoznatljiv na tržištu, traženiji je na domaćim sajmovima, ali i na izlaganjima u zemljama okruženja.

 

Osnovni razlog apliciranja za oznaku bila je želja za zaštitom proizvoda od kestena po kojem je područje Cazina stoljećima prepoznatljivo.

 

- Cazinski kestenov med na svim sajmovima dobivao je najviše ocjene, na slovenačkim sajmovima, iako i oni imaju kestenovu pašu, naš med su ocjenjivali najvišim ocjenama. To je bio dovoljan razlog da tražimo zaštitu svog proizvoda - rekao je Hodžić za FENA-u.

 

Kada su aplicirali za oznaku geografskog porijekla prijavili su 35 pčelara, međutim, gubitkom članova Udruženje je ostalo na osam oznaka. Ove godine komisija je izašla na pet pčelinjaka i odobrila oznaku za pet pčelara.

 

Svaki pčelar treba se posebno registrirati, a trenutačno su u fazi povećanja broja osoba koje će dobiti pravo na korištenje oznake.

 

Hodžić pojašnjava da pčelar obavijesti komisiju kada seli pčele na pašu i da tada društva budu evidentirana, također, obavijesti ih i kada vraća pčelinjak i kada vrca med. Na osnovu kilaže izvrcanog meda aplikant dobije broj vinjeta, oznaka.

 

- Oznaka kupcu daje siguran da je med pravi kestenov s područja Cazina i da je prošao najstrožije kriterije - naglasio je Hodžić.

 

Kada je u pitanju cijena zaštičenog i nezaštićenog meda kaže da je ista, ali da vinjeta osigura bržu prodaju. Smatra da bi razlika cijene odbila kupce od zaštićenog meda, bez obzira što je sigurno najkvalitetniji.

 

Najavio je da će Udruga raditi na promociji oznake geografskog porijekla i svog proizvoda.

Pročitano 2826 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering