kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Nedjelja, 19 Srpanj 2015 23:49

Rekordne cijene smilja tresu Hercegovinu: Je li ugrožen krš zbog pomame za sadnjom?

Autor: Dušan Musa | Radio Čapljina Autor: Dušan Musa | Radio Čapljina

Nekada se u Hercegovini duhanu tepalo „žuto zlato“, a odnedavno se taj epitet može primijeniti na smilje čija je cijena dostigla doskora nezamislive iznose. Upravo su cijene smilja ponukale brojne Hercegovce na podizanje plantaža smilja, pa se već može govoriti da je ugrožen i krš.

Melje se kamen, kultiviraju kraška prostranstva, a za sada se toj pomami ne nazire kraja. Ivica Valjan tehnolog tvrtke „Smilje i bosilje“ s Modriča u čapljinskoj općini, govoreći o otkupu i cijenama smilja, kaže:


„Smilja ima, ali je ponuda sve manja i manja. U prirodi se smilje uništava, čupa s korijenom, što se nikako ne bi smjelo raditi. Svi moramo apelirati na ljude, na berače, da se smilje čuva i pazi, to je biljka od koje živimo i od koje možemo živjeti. Ali ljudi ne paze, žure, grabe, čupaju, uništavaju, pa je praktično jedini izlaz postalo plantažiranje.“


-Dakle, smilja je u prirodi sve manje?
-Sve manje, na žalost, gotovo da je uništeno, što nepažnjom berača, što nepažnjom otkupljivača, požarima, tako da smo svi u tome sudjelovali. Prerađivači moraju opominjati, berači ne čupati korijenje tako da se sačuva u prirodi bar što je ostalo.


-Vi ste uveli standard, smilje s korijenjem ne otkupljujete?
-Točno, ne otkupljujemo, upozoravamo ljude, napominjem – od toga živimo, ne želimo takvo smilje. Nema ni ulja u njemu, u krojenu nema ulja! Nema ni težine, od čupanog smilja nema koristi, ni beraču, ni otkupljivači. Težina i kvaliteta smilja je u zelenoj masi.


-Prema vašoj procjeni, prema otkupu, za koliko se smanjio postotak smilja u prirodi?
-Nema ga, 90 posto ga je nestalo iz prirode. Pazite, prije su berači kad počne sezona, u vrećama donosili po 60, 80, pa i 100 kilograma za jedan dan, za jedno jutro. To je bila sitnica, za početak sezone. Sada berač donese, tri, šest, deset kilograma, ako netko donese 55 ili 60 kilograma to je vrhunac. Malo je takvih. Smilja u prirodi jednostavno nema, istrijebljeno je! Na žalost.


-Praktično, to tjera prerađivače na podizanje nasada, jer su preuzeli obveze prema kupcima?
-Hvala Bogu, svi imamo obveze prema kupcima vani, moramo poštivati ugovore, moramo saditi plantaže, poticati ljude na plantažiranje i moramo smilje kupovati po nerealnim cijenama, ali moramo!


-Koje su to cijene smilja za ovu godinu, za ovu sezonu?
-Kad je riječ o brdskom smilju, iz prirode, cijena je 3 do 4 marke, a kad je plantažirano u pitanju 4 do 5 maraka. To su jako visoke i previsoke cijene, svi plaćamo ceh, ali moramo raditi.


-Na podizanje plantaže smilja se odlučila i vaša tvrtka?
-Svakako, od općine u zakup, dobili smo 50 hektara zemlje i krenuli sa sadnjom. Nastojimo proizvesti sadnice i što prije posaditi, kako bismo manje ovisili od tržišta koje je postalo nepredvidivo. Ovako visoke cijene smilja svima bi nam se moglo obiti o glavu.

Uglavnom, cijene smilja divljaju, a u općinama juga Hercegovine posebice u Čapljini i Ljubuškom, rastu plantaže. Narod bi rekao sve se radi stihijski, Bože daj, na dobro da iziđe.

Pročitano 2683 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering