kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Srijeda, 29 Srpanj 2015 19:54

Kavode nemaju cijenu ni pošto-poto

Autor: Dušan Musa | Večernji list Autor: Dušan Musa | Večernji list

Službene procjene govore da BiH vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko polovine potreba za hranom. Iz tog navoda moglo bi se zaključiti da je u zemlji s tako skromnom proizvodnjom proizvedeno nije problem plasirati.

Međutim, u stvarnosti ni izbliza nije tako. Potvrđuje to primjer Dragice Boras iz Vitine koju smo zatekli na veletržnici u Tasovčićima, okruženu plodovima rajčica.

Riječ je o plodovima autohtone ''kraljice povrća'' koju u Hercegovini zapadno od Neretve zovu ''kavoda'', a istočno ''kavada''.

Znaju potrošači dobro što je ''kavoda'' pa su plodovi od tog sjemena traženiji i cjenjeniji. Kako se prodaju ''kavode'', pitamo gospođu Dragicu koja spremno prihvaća razgovor.

''Došla sam sinoć, do podne nisam prodala ni pet gajbi. U svakoj je devet kilograma domaće rajčice. Prodajem ih po 3 KM. Gajba tri marke, a sama gajba stoji marku''.

Rajčice su, dakle, samo dvije marke, 9kg?

''Da, dvije marke,nego što, i to da je mogu prodati''.

Dakle, ni ''kavode'' nemaju cijenu?

''Nemaju ni ove ni one, eno one u kontejnerima, paletama je bacaju''.

Koliko ste sadili? Proizvodnja rajčica od domaćeg sjemena je teža.

''Četiri i pol tisuće domaće, a one hibridne 1800 struka. Tko će mi god dati uloženo, neka je svu bere. Ovdje je 109 gajbi. Tko će mi dati 200 maraka, neka sve uzme. Što ću ti dalje govoriti?''

Koje je branje?

''Treće, tri puta sam je dovozila ovdje''.

Jeste li tu uspijeli prodati?

''Pa nije ni ranije bilo navale, ali prodala sam po pedeset feninga, pola marke, drugi put valjda je nije bilo, dala sam po 60 feninga, a danas ne ide nikako. Imam stotinu i devet gajbi.

Što ćete, ići kući ili...?

''Što ću, bit ću ovdje tri dana, dokle mogu, dokle one valjaju. Bolje mi ih je prodati i po 3KM nego je baciti. Kažem ti, za dvjesto maraka bih sve dala, da platim gajbe.''

Kako je bilo prošlih godina?

''Prošle godine je bilo dobro. Nisam mogla ući na tržnicu, sve su naulazu uzimali po 1,2 -1,3KM. Isto sam domaće sjeme sadila. Samo što je prošle godine rano oboljela, a ove godine vodu bi s nje pio, i ništa,katastrofa''.

Domaće sjeme smatraju ekološkim, ne trpi tretiranje kristalonom?

''Nisam ga ničim tretirala, nego jednom praškom, zbog nametnika. Ja sam oba bubrega operirala, ne želim druge trovati. Kakve god bile i koliko ih god bude. Ovo je užas, strašno, ja ovo nisam upamtila, a 75 mi je godina?1''

Jedno je sigurno, potrošnja rajčica u BiH znatno je veća od proizvodnje, međutim, kad domaća sazrije, onda slijede problemi za proizvođače, nema kupaca, čak ni uz slogan ''pošto-poto''. 

Pročitano 2758 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering