kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Utorak, 12 Travanj 2016 07:16

Iz trave se može pošten novac “iščupati”

Autor: Dušan Musa | Večernji list Autor: Dušan Musa | Večernji list

Da i na zemlji hercegovoj još ima kruha, svjedoči primjer Luke Krvavca iz Gabele kojega smo zatekli kako čisti špinat od trave, uz poljski put. Ustvari na neočišćenom dijelu špinat se i ne vidi od trave, što je i bio povod da preskočimo preko “voše” i započnemo razgovor.

- Mnogima koji prolaze, u posljednje vrijeme manje, ovo što radim izgleda naivno. Ova špinatom posijana njiva je površine dvije tisuće četvornih metara, a na proljeće se zatravi. Neki ljudi ovo ne bi radili, misleći da će im nešto doći iz zraka, ali kad uredim njivu, na ova dva duluma može biti do pet tona špinata. Ako je prosječna cijena od 80 feninga do marku, obično bude marku, jer to je vrijeme nestašice špinata, to je 5000 konvertibilnih maraka. Istu ovoliku njivu blitve, tamo prema Gabela Polju, očistio sam od trave. To znači, ako se cijena i prinos poklope, mogu dobiti i do 10.000 maraka od blitve i špinata za dva mjeseca, važno naglašava Luka, pa nastavlja secirajući aktualni društveni trenutak:

 

- Mi smo postali takav narod, postali smo takvi ljudi koji bi željeli živjeti bez rada. Borimo se za politička mjesta umjesto da se prihvatimo rada.

 

Ja imam solidnu, ustvari, za ovdašnje prilike odličnu mirovinu, iz Republike Hrvatske, ali ne stidim se ni ovakvog rada kako bih pomogao svojoj djeci da ne budu sluge današnjih gospodara, nego vlastiti gospodari.

 

Čupanje trave

Djecu sam školovao. Neki su završili fakultete, neki se još školuju, i kažem im - Vidite da se i iz trave može “iščupati” pošten novac i ne biti nikome sluga u vremenima u kojima živimo.

 

Na opasku da mu je “proizvodnja očito ekološka”, Luka spremno nastavlja:

- Da, da. Jedan od uzročnika bolesti su pesticidi kojima se uništava trava. Ja proizvodim ekološko povrće, bez tretiranja. Da znaju ljudi da se na ovakav način proizvodi, platili bi tri puta više!

 

Prije deset godina bio sam jedan od deset najvećih proizvođača u općini Čapljina.

 

Radio sam po 20 duluma zemlje, kupusa 80.000, pet duluma špinata, “mohune” pet duluma, po dulum svaki mjesec, nikad mi se nije dogodilo da ne prodam robu. I za ovo treba škola!

 

Patentirao alatku

Trebaš znati što ćeš i kada raditi.

 

Mislim da sam svojoj djeci, a imam ih četvero, pokazao da se od zemlje može živjeti.

 

Nije lako, teško je, ali čovjek se mora snalaziti, tvrdi Luka pokazujući posebnu alatku za čupanje trave.

 

Riječ je o modificiranom izvijaču koji je na vrhu zakrivljen kako bi mogao povući travu. Sam je, kaže, patentirao alatku. Usput objašnjava kako je ulog za dva duluma špinata približno 500 konvertibilnih maraka.

 

- Ne treba se iseljavati, samo treba prave ljude staviti da nas ne vode neredu, nego radu i borbi za rad, a ovakva politika koja vlada normalno da vodi ljude prema iseljavanju jer nam ne daju da i od ovakvog rada pošteno živimo. Potreban nam je rad, a ne politika, konstatira Luka.

Pročitano 1364 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering