kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Nedjelja, 17 Srpanj 2016 18:02

Zašto Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori?

Autor: Narod.hr Autor: Narod.hr

Ovih dana Hrvatima izvan BiH upućuje se poziv da se do 19. srpnja prijave za glasovanje za lokalne izbore 2016. koji će se održati u nedjelju 2. listopada 2016. godine.

Poziva se sve Hrvate izvan BiH koji imaju pravo glasa na lokalnim izborima u BiH 2016., da se prijave za glasovanje putem pošte najkasnije do 19. srpnja 2016. godine.

Dalje se savjetuje kako ispravno ispuniti obrazac, pa tako trebaju rabiti samo tiskana slova, zatim i sve rubrike moraju biti ispunjene. Potpisan obrazac zajedno s preslikama traženih dokumenata trebaju dostaviti u Središnje izborno povjerenstvo BiH.

 

Popunjen obrazac prijave za glasovanje izvan BiH treba biti potpisan istovjetno kao i dokument koji se prilaže i zajedno s preslikom važećeg identifikacijskog dokumenta (i drugih traženih dokumenata ako je riječ o izbjegloj osobi iz BiH) dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH na adresu:

Izbori u Bosni i Hercegovini / Poštanski pretinac 451 / 71000 Sarajevo / Bosna i Hercegovina, poslati faksom na sljedeće brojeve: +387 33 / 251-333 i +387 / 33 251-334 ili elektroničim putem na e-adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
OBRAZAC PRIJAVE ZA GLASOVANJE IZVAN BiH

 

Kako glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj?

U ovom je trenutku u Hrvatskoj zakonski moguće glasovanje u odsutnosti, a dio toga je i dopisno glasovanje za birače koji na dan izbora ne mogu izaći na biračko mjesto zbog opravdanih razloga: ne borave u tom trenutku u zemlji ili u svojemu izbornom okrugu, bolesni su i nemoćni, nalaze se u zatvorima, na brodovima, u vojnim postrojbama, u diplomatskim misijama itd.

 

Tri su oblika glasovanja u odsutnosti: (1) prethodno glasovanje, koje omogućuje biračima koji ne mogu glasovati na dan izbora da to učine dan ili nekoliko dana prije; (2) poštansko glasovanje, koje omogućuje osobama koje na dan izbora nisu u zemlji ili zbog nekih drugih razloga ne mogu izaći na biračko mjesto da glasački listić pošalju poštom; (3) zamjensko glasovanje, kojim se omogućuje da umjesto slijepih i, općenito, invalidnih osoba glasuje druga, opunomoćena osoba ili da te osobe pošalju svoj glasački listić biračkom odboru po drugoj osobi. Glasovi dani u odsutnosti pribrajaju se glasovima na glasačkim mjestima i izbornim okruzima u kojima su trebali glasovati da nisu bili spriječeni u tome.

 

Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

 

Birači bez prebivališta u Hrvatskoj koji imaju e-osobnu iskaznicu ili su podnijeli zahtjev da im se ona izda za predstojeće izbore ne moraju se aktivno registrirati, nego će ih se registrirati po službenoj dužnosti, prema adresi navedenoj u e-iskaznici.

 

Ako takvi žele glasovati na području drugoga diplomatsko konzularnog predstavništva ili negdje u Hrvatskoj, podnijet će zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije zaključno s nadnevkom koji je poznat nakon raspisivanja izbora.

 

Oni koji nemaju e-osobnu iskaznicu i nisu podnijeli zahtjev da im se izda, da bi glasovali u zemlji ili inozemstvu morat će se aktivno registrirati.
Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili nadležnom uredu u Hrvatskoj, ako na dan izbora namjeravaju boraviti u Hrvatskoj. Zahtjeve obično mogu poslati putem pošte, faksa ili e-adrese, što se može provjeriti u najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu kojemu pripadaju.

 

Gotovo sve europske i američke zemlje imaju glasovanje dijaspore

Čak 115 država svijeta (a broj stalno raste) omogućilo je glasovanje svojim dijasporama (16 zemalja Amerike, 20 Azije, gotovo sve europske, 10 zemalja na Pacifiku).

 

Pravo glasovanja dijaspori uveli su tako među ostalima: Indija 1950., Francuska 1975., Španjolska 1978. Švicarska 1989., Austrija 1990., Argentina 1993., itd. Metode glasovanja su različite. U 79 zemalja dijaspora može glasovati samo fizičkom nazočnošću, u 47 zemalja glasovanje je omogućeno dopisno, u čak 16 zemalja glasovanje je moguće zastupanjem druge osobe. Nizozemska, Estonija i Sjedinjene Američke države omogućile su glasovanje internetom. Mnoge druge zemlje već rade na tome.

 

Mnoge države svjesne su koliko im znači dijaspora, a posebice u ekonomskom smislu. U hrvatskom kontekstu, Hrvati iz dijaspore godinama šalju milijarde dolara/eura. Sve ostale investicije su daleko iza nje.

 

U ime obitelji predlagala glasovanje dopisnim putem i/ili internetom

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

 

Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasovanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411.000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

 

Broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995., spao je na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora. Broj je smanjen 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS, HSLS, SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca optužuje HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.

 

U Hrvatskom saboru tako od 2011. godine sjedi 148 zastupnika iz Hrvatske i tri iz dijaspore pa je od prvotnih 12 zastupnika 1995. dijaspora, u konačnici “srezana” za tri četvrtine.

 

Do 2010. godine su Hrvati u BiH mogli glasovati u 43 grada, a danas mogu u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci gdje se nalaze hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima je glasovanje i jedino moguće. Istome su problemu izloženi i hrvatski državljani u svijetu koji mogu glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

 

Na taj je način hrvatskim državljanima izvan Republike Hrvatske zapravo onemogućeno biračko pravo.

Pročitano 772 puta




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

dos locos 2

ding inzenjering