arhiva baner 728x90

kerametal 17 1 17

lj 6 10 16 arox

euroherc

alba

SFbBox by psd to wordpress

Saturday, 22 March 2014 08:23

FOTO: Kopernikovski obrati u nekadašnjoj radničkoj prijestolnici

Autor: Dušan Musa | Večernji list Autor: Dušan Musa | Večernji list

Umjesto nekadašnja 132 dimnjaka, danas nebo nad Zenicom, radničkom prijestolnicom bivše države, para njih svega pet – šest. Daleko od toga da je zrak čist, dapače preostali dimnjaci naprosto rigaju štetne tvari tako da su brojke kako ističu kolege i poznanici, čak i sumornije od onih prijeratnih. Kao da su na učinku nove visoke peći izbacuju štetne sastojke prerađujući u čelik raznorazni metalni otpad iz zemalja tzv. Istočnog lagera.

Uglavnom vlasnik zeničkog „Mittal Stella“ Indijac Lakshmi Mittal, peti najbogatiji čovjek na svijetu, nije baš omiljen u nekadašnjoj radničkoj prijestolnici.

   Nije manje dimnjaka, a više štetnih stvari, jedini poratni ili tranzicijski paradoks, lista je dugačka, a prostor novinskog članka dozvoljava spomen tek nekolicine. Najveći su ponudili još uvijek preliminarni rezultati popisa stanovništva. Zenica je za 22 godine izgubila preko 30.000 stanovnika, što cijeli jedan Ljubuški! Na prethodnom popisu iz 1991. imala je 145.517 stanovnika, da bi prema preliminarnim rezultatima iz prošle godine, pala na samo 115.134 stanovnika! Vratila se četrdeset godina unazad! Na popisu iz 1971. imala je 112.447 žitelja!?


   Taj trend je posve suprotan od onoga koji je vladao kroz dvadeseto stoljeće u kojem se stanovništvo grada metalurga za osamdeset godina uvećalo za dvadeset (!) puta, sa 7.215, 1910. na 145.517, u godini pred zadnji rat! Iako će politikanstvu skloni razloge pravog egzodusa naći u odlasku većine Srba i Hrvata, kojih je prema popisu iz 1991-ve bilo po oko 22,5 tisuće, dobri poznavatelji prilika ističu da je otišlo najviše Bošnjaka, navodno između 20 – 30.000. Njihova mjesta su popunili Bošnjaci iz ruralnih dijelova BiH, koje domicilni Zeničani optužuju za pravu pseću „okupaciju“ grada. Uglavnom, zbog priljeva stanovništva gubitak se ne bi trebao osjetiti na brojnosti većinskog naroda – Bošnjaka muslimana.


   Zenički paradoks su i divlje patke na rijeci Bosni. Sudeći po njihovoj brojnosti Zenica je pravi ornitološki rezervat. Nekad crna industrijom od Sarajeva zagađena Bosna, sada se pročistila, što su patke uočile i naselile se u sred grada! Na primjeru zeničkih pataka očito je da im nije potrebna divljina parkova prirode, nego mir.
   Naravno, rat i tranzicija u radničkoj metropoli znatno su umanjili broj zaposlenih, sa 54.000(!) prije rata na trenutačnih oko 25.000, što i nije malo ako se ima u vidu da više nema moćnog Rudarsko metalurškog kombinata – RMK, kojeg je nosila Željezara s proizvodnjom od oko 1,4 milijuna tona čelika godišnje. I današnji Zeničani će rado naglasiti da je RMK imao 200 kilometara vlastite pruge, 50 autobusa za prijevoz radnika… Stariji da pojačaju dojam nekadašnje moći, će naglasiti da je maršal Tito čak 17 puta posjetio Zenicu…


   Uglavnom, u Zenici se stambeni blokovi više ne prave, tzv. Lamela s 25 katova je po svemu sudeći i dalje najviša stambena zgrada na Balkanu. Stanogradnja je stala, najstariji hotel „Metalurg“, nakon privatizacije promijenio je ime u „Dubrovnik“, hotel „Internacional“ još uvijek u vlasništvu Željezare, tek čeka privatizacija… Pravi kopernikovski obrati, u Zenicu se više ne dolazi, nego kažu iz nje bježi, što je poraz koncepta nacionalnih politika!

 


Read 1594 times




Pročitajte još na Ljubuškom portalu:


vtc nov 16 12 16

ding inzenjering